Socrate 9 : Bénen, a nenpot soley !

Hector Poullet

Lafanmi mi mwen, an déviré Gwadloup, la lonbrik an-mwen téré.

Wè, nou déviré akaz , sanmdi p’asi koté 7è-d-swè, aprédavwa nou voyajé adan dé avyon, pannan 20 lè-d-tan.

Nou té à nèf moun, nou rété douz jou anba-la é sa té konsidiré nou té pwan on bon ben-démaré.

Jòd-la nou ka santi nou nèf, kon senk é kat, konsidi nou té ké débarasé tèt an-nou èvè tout vyé lidé nou té ni, lidé yo té fouré adan lèspri an-nou asi Lafrik : péyi maléré, péyi a moun ka fè sòsyé, péyi a vodou, yo jis di-nou : Lafrik on péyi i pa ni istwa !!! Krakrakra ! Moun-la i di sa la montré toutmoun  jou-lasa kijan i té on moun-méprisan, on ensignifyan, on moun ignoran, on tèbègé, on kouyon douvan dèyè pa sav.

Kidonk mi nou déviré an bik an-nou, ola pèp Gwadloup ka bigidi adan on twa-chimen, atoupann i ka dansé, i ka kyansé, i ka kalkilé kilès chimen i k’ay pwan pou i vansé,  pou dèmen an-nou pli bèl, noutout ansanm é pa anni dotwa pwofitan kon sa ka rivé souvantfwa.

Nou lésé Bénin dèyè-nou, mé nou pa ka oblyé ayen é prensipalman nou pa ka obliyé on pawòl sé zanmi Béninwa an-nou la di nou lè nou té ka  pati :  Isidan zòt akaz a-zòt, zòt ka déviré nenpòt lè zòt vlé ! Nenpòt Solèy !

Nou pa té ni tan pou rakonté-zòt tout biten nou vwè, nou tann, nou konpwann. Moun nou kontré, biten nou fè.

Kontèl nou pòkò di-zòt hak asi on plan yo mèt anwout an péyi Bénin, on plan ola yo ka montré kijan Lafrik ka woupwan doubout a-y : pwojé Songhaï !

Nou ay vizité pwojé-lasa é kon onlo moun, nou rété èstébéwè ! Asi 22 èkta-tè, yo ka fè bèl jaden èvè tout kalité bon manjé pou moun kon pou zanimo, kisé mayis,, pwa, ziyanm, bannann, morenga épi…épi , lévé zannimo ki sé poul zwa, kanna, kodenn,kochon, mouton,  kanklo, otruch, épi…, lévé pwason kisé tilapya, pwason-chat épi…épi, Yo ka pwodui pwòp énéwji a-yo èvè métàn yo ka fè èvè sé zòdi-véjétal, kaka sé sanimo-la, é tousa ka transfòrmé yonn an yonn, jik pou fè pwòp téro-angré a-yo,  é yo tini pwòp lizin-konsèv a-yo ola yo ka fè ji é légim an bwèt, san yo bizwen achté ayen andèwò. Plibèl-la sé yo ja ka simé modèl plan-lasa adan tout péyi-la, adan sé péyi alantou-la, é yo dwètèt menm ni lidé vini an Gwadloup é Matinik, p’asi koté mwa avril, montré-nou kijan nou pé fè pou trapé lotonomi-manjé, lotonomi-énèwji. Mwen Sokrat an té ké sitèlman enmé rivé-vwè sa fèt pou toutbon, kontan vwè sé Lafrik kay vini montré-nou kijan pou pé sòti anba ladépandans, pa toujou ka atann bato é avyon rantré pou nou rivé manjé.

Nou ni déotwa biten ankò nou vwè oben nou fè, nou pòkò rakonté--zòt, nou ké fè-y adan pwochen kamo an-nou, sé ké on jan pou nou kontinyé rété an péyi Bénin.

Kenbé fò, SOLÈY !

Media / Document
Image
Image
Image

Connexion utilisateur

Dans la même rubrique

Commentaires récents

  • Ces "nationalistes" qui demandent à la justice française d'annuler...

    "Parfait enculé"

    oss07

    15/05/2024 - 20:54

    "Parfait enculé" est une injure homophobe, sexiste, que la loi française proscrit.
    Lire la suite

  • Yo tout-la ka kouri "la Foire de Paris"

    SUR LES RESEAUX

    Albè

    15/05/2024 - 08:26

    On a pu voir une certaine dame fort acharnée quant à l'africanité de la Martinique y tenir un pet Lire la suite

  • Descendants d'Indiens et d'Africains, ils expulsent des migrants

    "Mamdiarra Diawara", vous revendiquez...

    Frédéric C.

    11/05/2024 - 10:57

    ...le droit d'exprimer vos dix vergences. J'entends bien ! Lire la suite

  • Saint-Pierre : 8 mai en hommage à Marius Hurard

    Albè, en effet nous avons tendance à "juger"...

    Frédéric C.

    11/05/2024 - 10:37

    ... avec nos critères voire nos "formatages" d'aujourd'hui. Lire la suite

  • Saint-Pierre : 8 mai en hommage à Marius Hurard

    BISETTE, HURARD ET...

    Albè

    11/05/2024 - 08:06

    ...tant d'autres grand oubliés ou malmenés de l'histoire martiniquaise parce que nous jugeons le Lire la suite