jòdi jou gran jou – jòdi jou bel jou

Mandibèlè (Daniel Dobat)

Rubrique

An ti grafiyen – an ti siyati ki pa ayen é ki pito poko ayen men… zeb ka rivé pousé anba woch

Ti jou-tala, tou piti jou tala, sé an gran jou ba listwè-nou, pou tou sa i pé pòté-rapòté. Lè nou ké pé net, lanng-lan li tou yonn ké palé pou di : Mi nou : Nou la ! Mi tou sa ki nan bway-nou, nan boyo-nou !  

An ti jou san gran zafè men an zouti, an poto-mitan pou dimen. Men dimen sé ki tan ?  Tan-an ’’fet épi ponmes lavey ek i ka mawot(i ka mò) épi ta dimen  pou viré koumansé chak jou,’’ akondi Monchoachi adan Bel-bel Zobel Zékobel. Lavi kon listwè, yo tou lé dé nan lanng-lan. Fok jistiman lanng-lan pa mawot dimen. Kidonk travay-la ja la. An grafiyen, an siyati sé rézilta an primié travay ki ja koumansé fet dépi lontan ek an dézienm ki ja ka koumansé, pis zouti-a la pou sa : Kay Lanng Kréyol-la. Office de la Langue Créole yo té prévwè nonmen’y. Men katjilasion dèyè katjilasion vini fet ek sa mennen la CTM rantré nan lawonn wouchachachè-a(la ronde des chercheurs). Nou la ka siyen pou Kay Lanng Kréyol-la doubout. Tout kréyasion sé kréyasion. Kratjé an zalimet pou fè difé, sa fasil a lè, men avan yo té touvé manniè pou fè’y flap, sa pa té rédi chez bò tab. Mèsi la CTM pou sa. Sé primié fwa politik Matinik pran an larel ofisiel pou apiyé kréyol nan latouwonni(autour/environnement) lavi poltik é piblik Matinik.

 

Sa ki pa lé di dot avan pa té fè ayen. Men souvannfwa yo ka fè an kou, an bagay ba lanng kréyol san chonjé ayen pou apré. Sé pou sa nou pé pa, pa palé di Man Madlèn Dè Granmézon, lè i té Prézidan Konmision Kilti, sa ki té Konsey Réjional an tan-an, an 95, ki ba nou an bidim pal, an bidim palantjé(coup de pouce) lè Bannzil Kréyol Matinik mété doubout pou primié fwa, an Pri entènasional lanng kréyol, oti kréyopal(créolophone) tout péyi té pé patisipé. E pou rivé fè sa, fok té ni an jiri entènasional. E i pèmet nou tjenbé an pri ki pa té fasil pies, é sé lè i asepté épi Konsey Réjional an tan-an patwonnen pri-a, nou rivé ni lonnè pannan 4 lanné  fè F. Etièn, gran matjè an lanng kréyol é fransé, pent, chantè, lodiansè(model kont ala ayisien), i té ka jwé é matjé téyat tou… anhan, kat lanné vini kon prézidan jiri. Fok chonjé tou gwo-gwo léfò lanméri Sentàn anba lopsion Malsa é ta E. Pennont, CDR.

 

 Nou pé pa bliyé nonpli pal Konsey Réjional anba MIM, an sibvansion pòtalan anchay pou GEREC té pé pibliyé asou an lanné 12 gid pou CAPES kréyol é ki sèvi anlo, ki konté anpil pou ministè lédikasion nasional té désidé lè-a té rivé pou fè an CAPES lanng kréyol. Fok sav anlè douz gid, R. Konfian ki isi-a fè 3 pou kont-li é 9 zot moun fè ta yo. Men sé li tou yonn ki fè koweksion tout maniskri sé gid-la.  Mèsi Konfian !

 

An bel woulo-bravo pou goumen Pol Blameb ek Ivon Bisol dé primié pofésè kréyol Kolej Baspwent an 84. Sonjé, sé té an lè oti sa té anchay fwa pi red !

 

Ni an madanm tou, nou ni pou di mèsi anlo-anlo. Sé man Marijozé Dénel, nou té konnet pou - man Sen Lwi - i fini pran laritret-li simenn-tala. Sé an madanm ki la dépi okoumansman. I fè alman é kéyol. Sé li tou, primié moun ki préparé zélev pou pasé kréyol bak é pasé yo lèzamen.

 

 

Adan lis-tala tou ni Damwazo, an langannis èsepsionel é Rémon Rèlouza an bidim pofésè agréjé gramé, espésialis kont nan tout l’Anmérik é Piè Pinali ki té responsab kominikasion GEREC ek té ka fè liv pou fè konnet grafi kréyol-la. 

 

Men listwè ké chonjé tou é soutou, ké ritjenn anlo, sé primié fwa an lasanblé politik Matinik bat sérié-sérié pou chaché fè létid kréyol ni kapabilité(capacité) tjenbé anlè londjè tan-an.

Toubonvré lentansion’y sé ba lanng kréyol an zel politik. Lanng kréyol pa anni selman an ti moman chanté, konté, dansé, fè lafet… menm si tou sa, sé lavi lanng kréyol tou.

Kon nou ka palé di mizik chanté, dansé, konté… nou pé pa bliyé nonmen Kasav. Mèsi Kasav ! Nou pa ka bliyé nonpli étjip Grif An Tè, primié jounal lanng kréyol atout, ni tou jounal Djok ki té ka fet lot bò dlo anba lopsion misié Monchoachi. Jounal-tala tou té matjé toutafetman an kréyol.

 

Nou ka ritjenn tou travay Jala : matjé, li é palé kréyol ba ti manmay. Té ké ni dot moun pou nonmen men maché lè pa maché mòlòkoy(tòti tè).

 

Nou nonmen an nonm ki fet nan bout XIXem siek(1895), Jilbè Grasian ki matjé Fables Créoles.  Nou chwézi dé fraz Sézè fè pou gloriyé Grasian adan an liv yo fè anlè misié-tala. Sé té pofésè anglé’y ki té agréjé. Men osi an model fabilis lanng kréyol. Chimen kréyol pou fè litérati é mété’y lékol ka koumansé dépi la. Mi dé fraz Sézè a  :

Il a choisi le peuple, (…) Le premier intellectuel martiniquais au sens moderne du terme, premier intellectuel dans notre monde colonial, (…) le créole, il le parlait beaucoup à la française, et pourtant, il l’a écrit superbement.

 

Jan Bènabé té ka di èzatiman menm bagay lontan avan pawol-tala té sòti nan liv. Man pé ké rété lontan anlè Jan Bènabé, pa djè ni moun isi-a ki pa konnet li. Men kon i mérité – soutou jòdi-a – yo  mété’y a lonnè tou.

 

. Sé pou sa pou bout nou chwézi li an ti pawol P. Chamoiseau matjé an kréyol pou gloriyé’y lè i mawot(mò)

:

                     APRE NONM LAN  

Jan, man ka wè an gwan lawonn sèbi ek anchay bètafé

Man ka tann tout kalté jan tanbou ka dégajé kadans

Ek man ka tann lang-lan ki ka ouvè,

ki ka lévé, ki ka bat alantou’w, ki ka djélé osi !

Ou apiyé’y, ou gloriyé’y, ou bay limiè rasin é lépésè zétwel

Ou viré bay sa‘y ba nou ek ou tjenbé fos-la

Sa ki vayan jòdi ka dépozé chapo

Sé a lanmen yo ka pòté tjè-yo

Sé a lanmen yo ka balié tout kalté lapousiè

Pou dépozé anba plat pié’w dé kalté bel ti mo

Dé vié mo a vié neg

Dé pawol kout, dé pawol long

Dé pawol a dousin (…)

Media / Document
Image
Image
Image

Connexion utilisateur

Commentaires récents