Pou yon kreyolofoni mozayik, kote chak kreyòl yo pou konnya dwe kenbe sistèm ekriti pa yo, n ap kontinye fè w viv ki jan kominikasyon ant diferan kreyòl ki gen menm baz leksikal yo pa pi konplike pase sa. Se nan lide sa a, nou kontan akeyi Tèrèz Léotin, yon pitit Matinik, yon grandèt, yon ekriven ki pase lavi l ap trase chimen pou lang kreyòl Matinik la. Nan ti chita ekri sa a, nou envite w viv trajektwa li, reyalite lengwistik zile a, diferan defi pèp Matinik la gen devan l epi lespwa k ap boujonnen lakay anpil nan yo pou yo viv nan yon zile ki granmoun tèt li. E lè sa a, yo va viv yon lavi k ap moulen nan moul kreyolizasyon an ki marande ak yon konsyantizasyon lengwistik kote jenerasyon k ap vini an va genyen pari lendepandans lan.
JP: Bonjou Tèrèz Léotin. Pou yon moun ki rive Matinik premye fwa, fè yon ti kou istwa ak jeyografi sou zile a pou li nan de twa mo?
TL: Bonjou, bonjou, toutmoun, Matinik sé an ansien koloni fransé, i vini dépatman la Frans dépi lanné 1946. Sé an lilet ki ka twouvé koy adan bannzil lakarayib-la, ant Sentlisi ek Donmnik, dé péyi asou pwa kòyo, étila sé moun-an ka palé anglé épi kréyol. Louis Delgrès, doktè Morestin, ek dot kontel Gilbert Gratiant, Frantz Fanon, Glissant, Manville, Césaire, Chamoiseau, Confiant wè-jou Matinik, ki ni nan linò an volkan éti non’y sé la Pèlé. Volkan-tala fè an gwo déblozay li 08 mé 1902 ki dékalaminé 30000 moun, Senpiè. Sé té kapital-la, an tan-an. Jòdi, Foyal ki vini Fodfrans, sé kapital-li.
Mèsi anpil. M wè non w ekri nan grafi kreyòl Matinik, se konsa non w te ekri depi w fèt oswa se ou ki chwazi pou fè l konsa? Si wi, pou ki sa e depi ki lè w fè sa? An pasan, se nan ki ane kreyòl Matinik la gen yon òtograf ofisyèl?
Lè man wè-jou lanng kréyol pòkò té za pran chimen ni lékol, ni ta linivèsité, kidonk moun ki té ka matjé’y sé té pito matjè é pa té ni anlo. Chak moun, an bò yo, té ka matjé kréyol kon lidé’y di’y, dayè lékol pèsonn pa té ni dwa palé’y, nonpli é sé met-la té ka pini zélev ki sé ay bliyé kòyo ek palé’y lékol-la. Menm larékréyasion si an met sé tann ou, i té ka fè’w konprann fok pa palé kréyol lékol-la, ek i té ka ba’w an pinision.
Sé pabò lanné 2002, apré travay grangrek le GEREC ek mètafè’y défen Jan Bernabé ki bat bon bat pou wosélélé lanng kréyol-la, san bliyé goumen militan lakoz, kifè léta fransé rikonnet manniè matjé kréyol GEREC 2 a sé matjé ofisiel-la.
Dépi 1986, adan primié liv-mwen an, «An ti ziédou kozé», man chwézi matjé prénon-mwen an kréyol pou montré man sé an moun ki ka matjé ek palé kréyol. Man gadé tit-mwen an fransé, pas man ka matjé ek palé fransé tou. An manniè-mwen sé an jes militan é sé pousa man pa enmen lè moun ka korijé prénon-mwen ki an kréyol pou mété’y an fransé.
Pale nou sou peryòd ou t ap grandi a nan Matinik, sa w te viv, difikilte ou te rankontre, e ki pi bon moman ki make lavi anpil moun nan jenerasyon w lan?
Man fet Matinik, man lévé Matinik, asou bitasion bétjé éti papa-mwen té jérè, an tan-an. Lè kann koumansé bat zel, papa-mwen chanjé travay pou alé fè lékol an koumansman janvié 1959. Nou kité bitasion bétjé-a. Man sé té an bon bon zélev fransé kon yo ka di, men pou matématik sé té anlot bagay. Pwoblenm man jwenn lékol sé pwoblenm zélev ki té ka fè mwen mennen lavi red, yo té ka tòtoy mwen, yo pa té ka jwé épi mwen, pas papa-mwen té enskri pati konminis. Tousa ban mwen lespérians ki fè mwen konnet valè latolérans.
An bel souvinans man ni, é dapré mwen moun jénérasion-mwen dwet ni menm lan tou, sé bel mak Listwa ba tout limanité viv li 20 juiyé 1969. Jou-taa éti latélé ban nou wè primié pa an nonm asou lalin. Asiz lakay-nou, nou wè sa ka fet jik adan woté siel. Kimoun té ka kwè an bagay konsa té kay fet an jou ? Asiré pa dwé té ni anpil. Dapré mwen sé an bel mak tan éti non selman latélé rivé bòkay, men fizé rantré adan mes moun ki fè lalin jik ka sanm i tou pré nou. Tousa pou mwen, sé viktwa asou tan, asou lespas ek sé pwop dépasman Nonm.
Nan jenerasyon ou t ap grandi a, èske te gen yon gwo kominote ayisyen nan Matinik? E konnya, kouman sa ye? Pale nou ki jan de (2) fòm kreyòl sa yo egziste/antann yo sou zile a?
Lè man té jenn manmay sé pito Sentlisien ki té ka vini chaché travay Matinik. Man ka jik chonjé sé an jenn jenn Sentlisien, ki té ka travay tibann asou bitasion-an, ki aprann mwen konté ann anglé, lè i té ka vini pran lapey-li. Pou sa man konnet poko té ni Ayisien Matinik kon jòdi.
Isit, jòdijou nou pé tann dives kréyol, Ayisien, Sentlisien, Donminitjen men sé pito lanng fransé ki di mod. Matinik, lanng fransé jik adan pwop lanng kréyol-la limenm. Anmizi-anmizi mo fransé ka rantré pran plas mo kréyol ek tout moun kontan, yo jik ba’y non «l’évolution», si’w konprann.
Kouman jenerasyon ou te grandi ladan an te wè lang kreyòl la? E jounen jodi a, ki jan jèn jenerasyon an wè l?
Moun jénérasion-mwen, wè Matinik kouvè pies kann, yo wè kabouré ka chayé kann pou mennen yo nan ga. Nou konnet machin ka mennen kann-lan lizin. Nou sav maréchal féran nou kriyé matjokè tou, té ka réparé bonm fèblan, fè-chouval. Chouval ki dayè, té ka mennen moun toupatou jikkont avan chouval-vapè kidonk loto, vini pran plas-yo asou lawout. Nou konnet ti lanpion pétwol, lélektrisité poko té toupatou, fou chabon, twa woch difé, nou désann ay chaché dlo lasous ek let-la an manmel vach-la. Nou, nou tann kréyol lakanpangn, lavil, adan biwo, adan chalbari, nan lavi moun touléjou. Anparmi nou dé sekten pa té ni dwa palé’y ba manman-yo ek papa-yo, ala diférans an gran konpangni ki té pé palé’y ba fanmi-yo, men sa nou tout sav, ou pa té ni dwa palé lanng-manman’w lékol, sof larékréyasion é ankò. Lanng fransé selman ki té lanng lakonnésans an tan-tala.
Jénérasion jòdi pé aprann kréyol si yo lé, pas, dépi i rantré lékol adan gran lapot-la, men an menm tan i rantré an périod éti kréyol koumansé bat ariè. Fok di, anlo moun konprann ki dépi ou mélé ou ka anni trapé an mo fransé mété’y laplas mo kréyol-la moun-an pa konnet la, kifè kréyol za pres tounen an mové dékalkomani lanng fransé. Moun konprann, pas nou sé Matinitjé, nou pa bizwen konnet fonksionnman lanng-nou. Fransé, pangnol, anglé ka alé aprann ta-yo lékol. Poutji nou pé pa alé aprann konnet lanng-nou tou, konnet vokabilè’y, istrikti’y, ek konnet manniè palé’y bien.
Nan sans sa a, èske ou kapab di gen anpil pwogrè ki fèt pou mete lang kreyòl Matinik la kote li ye a? Enben, fè yon ti istwa pou nou tou kout sou diferan etap ki make evolisyon lang lan?
Ni travay militan mennen, ni wouchach linivèsité mété doubout, ni jounal, Grif an tè, Antiya Kréyol, liv kréyol, woman, kont rési, powézi ki paret, radiolib tout an kréyol ki rantré adan lonliwonnaj-nou, ni moun ki trimen ek ki la ka kontinié lité, jik jou, an fas lenstitision fransé, pou fè’y pran konsians nou ka palé dé lanng. Ni ka kontinié bat toujou pou rivé wè trapé tit lanng ofisiel kon fransé ba kréyol tou. Goumen-an lonng toujou, ek lanng-lan ki vréman toupré fransé ka koumansé bat zel é sé pa douvan i ka alé, konsa. I la ka tjilé pas anmizi-anmizi nou menm ka fè lanng fransé rantré varé tout mo’y épi pwop manniè palé nou. Anplis di sa fok nou goumen kont pwop kònou menm, ki délè pa two dakò rikonnet lanng-lan nou ka palé a sé an lanng ki ni pwop vokabilè’y, istrikti’y an lanng ki merté nou pòté respé ba’y, tou kon ba pwop kònou, ek ba gangan-nou ki palé’y avan nou.
An 1982 la Frans fini pa admet kréyol lékol men selman ba zélev manman ek papa dakò. An 1984, Linivèsité Lézantiy ek la Giyàn mété doubout le DULCC (Diplòm Iniversitè Lanng ek Kilti Kréyol), Rektora mété 4 met lékol Médiatè kiltirel, pou rendé sé met-lékol-la asou lanng ek kilti kréyol.
Grif an tè, se premye jounal kreyòl ekri Matinik te gen ki an kreyòl nèt, pale nou sou ki jan pèp Matinik la te resevwa jounal la nan moman sa a, e ki mesaj moun ki te fonde jounal la te vle fè pase dapre tit jounal la?
Primié lespérians man ni pou rikonésans lanng kréyol-la sé travay adan létjip jounal Grif an tè primié jounal kréyol Matinik matjé. Sé té an jounal politik 6 pages tout an kréyol ki té ni pou mésaj: pou nou sanblé ek apiyé anlè pwa kònou. Jounal-tala tjenbé di 1977 rivé 1982. Nou lé militan té ka fè’y ek vann li nan lari, bagay ki pa té fasil menm. Nou santi lanésésité aprann matjé kréyol, nou chwézi ansel manniè matjé: ta linivèsité éti nou enskri kònou pou aprann konnet lanng-lan. Lè jounal la koumansé ka vann mal, nou dépozé laklé. An moman-tala Bannzil Kreyòl Matinik doubout.
Nan sa mwen li sou travay ou, m wè ou te manm Bannzil Kreyòl Matinik, epi ou manm akademi kreyòl Matinik la konnya, pale nou sou travay chak “enstitisyon” sa yo, epi ki wòl ou menm ou ranpli nan yo?
Bannzil Kréyol Matinik vini apré Grif an tè pabò lézanné 1981. Lidé-a wè jou anba lopsion grangrek bannzil karayib, la Réyinion ek la Giyàn apré an konsit. Man vini manm lasosiyasion Bannzil kréyol ki doubout lafen lézanné 1980. Épi lasosiasion AMCAE, (apwochan 1983) yonn dé zouti koumansé paret pou rédé met-lékol ek zélev-yo. Wouchach fet lantou kisa sé tianmay-la té pou aprann, poutji falé té konsidéré lonliwonnay sé zélev-la é kouman fè’y rantré adan laprantisaj-yo. An manniè wè ek an nouvo manniè fè pran non «l’antiyanizasion» éti tianmay Matinik koumansé sav kimoun yo yé.
Apré bel ek bon djoubak, kréyol rantré lékol anba lopsion misié Bertène Juminer ki té rektè d’Akadémi ek misié Farraudière ki té vis-rektè, dayè sé li, misié Farraudière ki mété an krey met lékol fòmé i kriyé médiatè kiltirel asou 4 sikonskripsion (man té asou li sid-west) pou fè sé zélev-la konnet lanng ek kilti-yo.
L’akadémi kreyòl Matinik ki sé an lasosiyasion, doubout an 2022, i mété an plas pri Mantinoia, ek i viré ba jounal Boudoum balan, alè yo la ka bat asou pwoblenm kréyol ka jwenn.
M wè nou te vin gen yon jounal ki rele Boudoum, malerezman ki kanpe akoz pandemi an, èske jenerasyon jodi a anbrase jounal ekri sa a, epi tou pwofite di nou sa Boudoum nan vle di?
Boudoum viré démaré apré kovid-la, men i pa ka paret an manniè régiliè. Sé an jounal tout an kréyol ki ka travay pito asou tèm kontel, sé manmay Boudoum lan viré fè nou chonjé listwè Lagrev Chalvé, éti Ilmani ek Mari-Lwiz ped lavi-yo 14 févriyé 1974, anba fizi manblo. Boudoum ka riprézanté, sé sa yo kriyé an fransé "une onomatopée" sé son an blo ka fe.
Pale nou ti kras sou diferan tematik ou trete nan zèv literè ou yo (woman, kont, nouvèl), e ki jan pèp Matinik la akeyi travay ou yo ki an kreyòl ?
Man travay apipré tout model litérati : kont, powézi, woman, liv ba tianmay, sof téyat étila sé transbòdé man transbòdé Piétè Molière la, tou kon lé Souba Goldoni an. Man enmen rakonté sosiété nou an, montré mes-li, soufrans ek lanmizè’y pou nou pa janmen bliyé ni kimoun nou yé, ni koté nou sòti. Man ka ba pep moun lépok-mwen lapawol pou kité mak kréyol, pou moun isi kité tras-yo, ki an dwa sèvi lespérians ba moun jòdi ek yich dèmen. Man ka matjé pou nou fini pa rikonnet valè lanng kréyol-la, pou nou konprann i respektab kon tout lézot lanng ki yo tout ni menm pri-a. Asou latè pa ni moun moun pasé anlot, menm manniè pa ni lanng ki lanng pasé anlot, nonpli. Man té kay telman lé wè nou tout la konprann sé ayen ki pasé nou ka pasé, kidonk pou nou gadé-wè fè an bel pasaj.
Jik jòdi, Matinitjé ek moun dot koté toujou ka li sa man matjé, liv-mwen ka vann konmifoman, è man ka di tout lektè-mwen mèsi anpil, menm si délè man ka pri dèyè sé tala ki ka dékalé lanng kréyol-la, sé pas man lé yo rivé prézèvé’y, pa kité’y pati tjoupoutet, pou tout moun ba’y chans-li, pou yo enmen palé’y kon an lanng ki ni tout zouti’y, pas i ni kont zouti’y, tout zouti pou nou palé’y, an manniè flouz ek narflaw, san nou bouzwen ay chaché mo fransé pou bouché twou, la ki pa ni.
Nan lekòl jodi a, se nan ki lang timoun Matinik aprann? Èske jenerasyon jodi a pi bileng pase jenerasyon anvan an, pou ki sa?
Lanng timoun Matinik ka aprann lékol sé fransé sof si zélev-tala ka fè kréyol lékol, kidonk si i ka aprann lanng ek kilti kréyol lékol.
Es nou pé di tianmay jòdi ka palé dé lanng? Man pa kay réponn wi, pas man kay manti ba’w. Lanng kréyol jòdi, pou anlo anlo moun toujou, sé an lanng yo sèvi adan santiman (lapenn, lajwa, laraj) épi kanmarad travay, oben épi bon bon zig, ek adan fanmi. Pou yo sé selman an lanng ba lonliwonnaj. Dabòpouyonn an moun ki ka rantré adan an biwo pa kay djè palé kréyol ba’w, sa vini ra menm. I kay chwézi palé fransé’y pito, pas i adan an biwo oben pas i ka palé ba an moun i pa konnet. Nou ka jik tann moun di konsa: estjizé man kay pran’y an kréyol, an bagay ou pa ka tann pies lè sé fransé moun-an ka palé. Kréyol jénérasion avan té ka palé yè, ka bat-ariè. Souvanman toutmoun kontan montré i sa palé fransé, menmsi sé kon i pé. Kidonk kréyol pa égal-égo ni adan sosiété a, ni douvan fransé, ki limenm sé an lanng ki ka rantré toupatou é ki ni tout lapot ka wouvè gran ba’y. Bò fransé i ni anlot manniè palé ki la, men ki pa ni menm konsidérasion, é tala sé kréyol nou la ka gadé’ disparet adan fransé ki za ka varé’y, san nou di ayen.
Poudayè ni militan ka chaché mo mawot (mo ki ped, sa ki an bel travay), poutji sé yo menm ki ka kouté ek kité moun di an «narb» pou di an piébwa? Nou ka chaché mo mawot, wi men fok nou wè ni mo, ni fraz, ni imaj ki ka koumansé mawot kon: «tiré rad la anlè’w», («déshabillé en fransé») mété rad-ou («va t’habiller» an fransé). Jòdi kréyol bouzwen chak yich-li bat ba’y poubon, bat pou koz-la ki ka rann li sèvis.
Nan domèm mizik, èske atis nou yo plis konpoze an kreyòl oswa an franse oubyen tou de? E mizik ki pi popilè yo, èske se an kreyòl yo toujou ye? Tanpri, ban nou de twa egzanp?
Nou ka tann kréyol toujou adan pawol chanté, men sé pa blijé kréyol, men pito an model kréyol flandjé, ki anmizi-anmizi pa ka mawot men ka pito mawoté koy épi fransé, lè sé pa toubannman anni fransé jennjan ka chanté. Pou mwen menm, man ka kouté mizik, men pa plis. Man pé pa di konsa man sé an fannatik ki kay sa ba’w détay ni asou chanté chantè-tala oben ta anlot, ni palé nonpli asou istil mizik espésial yo pies-la. Donmèn lanmizik sé pa two trip-mwen. Sa pa lé di pou otan, man pa ka kouté, é man pa ka kontan tann mizik bòkay, ni non pli ki man pa ka tann ek wè fransé ka simayé toupatou ala plas kréyol. An koté éti poutan nou nitout kalté posibilité fè mizik palé tout model lanng, pas mizik pa two konnet é pa pou ni laliman.
Nan domèn politik lan, ki lang politisyen Matinik yo sèvi ak li plis? Èske ou jwenn politisyen tou k ap travay pou lang kreyòl Matinik la vin yon lang ofisyèl, si wi ban nou de twa egzanp?
Politisien ka pito palé fransé, sof pitet lè yo ka fè konférans oben lè yo laradio, pou yo «menyen pep la» konprann «toucher le peuple». Poutji pas lanng fransé ka di «touché» nou konprann sé «menyen» nou blijé di. «Brennen» oben «matjé» té kay pli vré adan ka kon tala. Kidonk yo ka mélé oben simen an lapoud perlenpenpen asou chak mo fransé yo konnet pou fè’y tounen mo kréyol jikkont pou di sa yo ni a di. É sé konsa «vélléité» ka tounen mo kréyol an bouch-yo. «Conjoncture» «déphasage» «subjugué» tousa dapré yo sé pi bel mo kréyol ki pé ni. Alos sé konsa yo tout «ka pansé que» yo pa sa di «dapré mwen» ankò. Yo ka jik di’w: i dizui tè (pas i matjé asou pandil-la, épi pas yo pé pa di i sizè d’swè ankò). Yo ka simen vèglaj asou langaj-yo, dépi yo bité asou an mo kréyol yo pa konnet fransé la pou sa, alos yo ka sèvi kòyo. Mi kréyol-yo, an kréyol tjòlòlò. Érezdibonnè yo tout pa konsa.
Pa ni lontan, an janvié 2010 Konsey Réjional Matinik an tan-an, (ki vini la CTM jòdi) té mandé kité réjim 73 nou adan’y lan ek i pwopozé an vòtman pou nou chwézi pasé adan réjim 74 ki té kay ban nou titak plis pouvwa. Rézilta sé an gwo ladjidjit ki pasé é nou rété kon nou té za yé.
Pi pré nou, li 25 mé 2023 lasanblé la CTM (Kolektivité Téritoral Matinik) adopté an mosion pou kréyol lanng ofisiel Matinik, kon fransé. Tout éli voté wi, sof yonn ki abstjenn koy di, ni wi ni non. Préfé-a sézi tribinal administratif la ki, adan jijman 03 oktob 2024, rijété délibérasion-an.
Pou fini, kòm Matinik se yon teritwa Lafrans, èske Matinik dwe vin yon peyi pou kont li/yon peyi lib, pou kreyòl la ta vin ofisyèl? E si se sèl sa ki ta solisyon an, ki dizon w sou sa?
Si nou tout nou sé ni lespwa sové kréyol pou bon, falé kréyol ki dayè bien pré fransé, vini ofisiel. Yo kay respekté yo chak. Yo kay anvi aprann lanng kréyol, yo kay pòté’y respé i ka atann, pou chak lanng gadé laliman’y ki ta’y. Men tou kon mwen menm, ou sav sé ansel lanng ki ofisiel asou tout téritwè fransé, lakonstitision fransé ka di’y, é Matinik sé an téritwè fransé. Ou ka mandé mwen es Matinik sé an péyi ki pou wouvè zel-li ek woulé asou pwa koy? Man simié gadé dwa répons-tala fèmen adan kaloj lizolwè épi konsians-mwen. Man ka di’w mèsi anlo pou sé kèsion’w lan.
Nou te kontan fè w viv kreyòl Matinik la ak kreyòl Ayiti a kòt a kòt. Nan non tout pitit Ayiti, nou di Térèz Léotin, yon gwo mèsi.
Man abo li ek rili artik-la man pa ka wè ki koté i ka pwan pep-la pou timanmay. Lire la suite
Man ka konprann sa ou lé di a, men si ou gadé wè sé chif-la, sé loto nef-la ka vann anpil an péyi Lire la suite
...kay espitjé Neg sa pou yo fè épi lajan-yo ! Lire la suite
T'as pas trouvé d'autres sites où déverser ta bile ? Lire la suite
Quand la Mque sera indépendante ,chose qui ne me gênerait personnellement absolument pas ,qu'est Lire la suite