Jòdi-a, 21 septanm, sé jou éti an grangrek Matinik fet. Sa té nan lanné 1928. An grangrek, an matjè, an kréyatè lékol (l'IME) ek an militan politik.
Moun-tala sé Edouard GLISSANT. Adan fondok lakanpay-tala, i lévé épi manman'y ki té ka djoubaké nan chan kann, san pies papa, adan an kalté lanmizè éti nou pé pa imajinen. Epi an jou, manman'y anni désidé pwan'y annba bra'y ek désann a pié jik nan komin Lanmanten pou té sa trapé an lot travay. "Anba bra'y konsidiré man té an fizi", GLISSANT matjé, davwè i té za long, i té za grandè an pié-koko pou an jenn manmay. Ek lè i vini gran, i té ni pres 2 met wotè.
GLISSANT pa janmen viré do ba koté-a éti i né a. Okontrè, i té fiè montré moun koté-tala ek vié mazi-a koté pèsonn pa té ka rété adan'y lan ankò. Epi, anmizi-anmizi, tan-an fè travay-li : i koumansé déchèpiyé ti kay-la. Zeb ek piébwa koumansé lévé andidan'y pou fini pa kouvè'y toutafetman. Jòdi-jou, disparet pwan vié mazi-tala men lè ou kay koté-a i té yé a, ou blijé risanti an bagay, konsidiré an prézans, an lespri, ki la, ki, li, pé ké janmen pwan lavol.
Si zot wè ni an moun ki pòté wo non Matinik atravè linivè, sé Edouard GLISSANT. Menm manniè kon Aimé CESAIRE ek Frantz FANON. Sé gras a sé twa gran Neg-tala ki moun konnet ti zizing péyi-nou an pres tout koté aloski ou pa ka menm wè'y asou an kat. Malérezman, nou rivé adan an lépok éti fè sik, vréyé monté, jouré ek akizé san pwan tan katjilé vini konpowtasion nowmal nou. An lépok éti lévé lanmen pou montré tjok-ou pli pòtalan ki pwan tan katjilé an manniè sérié.
Lonnè ek respé ba Met Edwa !
Pas besoin de participer à un référendum pour refuser/résister à un modèle de société :il y a plu Lire la suite
C'est une blague ou quoi ! Lire la suite
Parce que ce que ces Caraibéens anglophones ne sont pas drogués à la Surconsommation imbécile.Ils Lire la suite
C'est qui "les conseillers basanés de Méluche" ?
Lire la suite...article qui a 71 vues au moment où je rédige ce commentaire, vous trouvez le moyen de vous éch Lire la suite