Jòdi-a, 21 septanm, sé jou éti an grangrek Matinik fet. Sa té nan lanné 1928. An grangrek, an matjè, an kréyatè lékol (l'IME) ek an militan politik.
Moun-tala sé Edouard GLISSANT. Adan fondok lakanpay-tala, i lévé épi manman'y ki té ka djoubaké nan chan kann, san pies papa, adan an kalté lanmizè éti nou pé pa imajinen. Epi an jou, manman'y anni désidé pwan'y annba bra'y ek désann a pié jik nan komin Lanmanten pou té sa trapé an lot travay. "Anba bra'y konsidiré man té an fizi", GLISSANT matjé, davwè i té za long, i té za grandè an pié-koko pou an jenn manmay. Ek lè i vini gran, i té ni pres 2 met wotè.
GLISSANT pa janmen viré do ba koté-a éti i né a. Okontrè, i té fiè montré moun koté-tala ek vié mazi-a koté pèsonn pa té ka rété adan'y lan ankò. Epi, anmizi-anmizi, tan-an fè travay-li : i koumansé déchèpiyé ti kay-la. Zeb ek piébwa koumansé lévé andidan'y pou fini pa kouvè'y toutafetman. Jòdi-jou, disparet pwan vié mazi-tala men lè ou kay koté-a i té yé a, ou blijé risanti an bagay, konsidiré an prézans, an lespri, ki la, ki, li, pé ké janmen pwan lavol.
Si zot wè ni an moun ki pòté wo non Matinik atravè linivè, sé Edouard GLISSANT. Menm manniè kon Aimé CESAIRE ek Frantz FANON. Sé gras a sé twa gran Neg-tala ki moun konnet ti zizing péyi-nou an pres tout koté aloski ou pa ka menm wè'y asou an kat. Malérezman, nou rivé adan an lépok éti fè sik, vréyé monté, jouré ek akizé san pwan tan katjilé vini konpowtasion nowmal nou. An lépok éti lévé lanmen pou montré tjok-ou pli pòtalan ki pwan tan katjilé an manniè sérié.
Lonnè ek respé ba Met Edwa !
...pa ka anni batjé adan mouvman lari-a (RPPRAC) menmsi sé pa yo ka mennen'y ? Lire la suite
Sé pa pawol matinitjé ki la kidonk man pé pa réponn ou ! Lire la suite
Mèsi, man pa te okouran le dènye pawòl. Sa te pou rive jik la.
Lire la suite
Quoique.
Menm si yo pa li Fondas Kreyol, yo pa kouyon. Ki mannyè yo ka di:
Lire la suite
Man pa kwè ni anlo moun ka li FONDAS KREYOL. Arété rakonté KOUYONNAD ! Lire la suite
Pourquoi le mot "présumé" du titre est-il entre guillemets ? Lire la suite
Pétet pas yo vini malen, afòs li Fondas Kreyol lanne passe.
Lire la suite
Tu mériterais qu'on t'arrache ta gueule d'Oncle Tom et de négro aliéné. Lire la suite
Exactement le même phénomène que je décrivais il ya qq commentaires de celà: par peur dêtre trait Lire la suite
...ce général noir saoudien a fait COMMENT pour naitre puisque ses parents étaient tous castrés ? Lire la suite