Yo ka vréyé pié davwè Fwansé ka débatjé pa grap atè Matinik

Rubrique

   Matinitjé vini moun ki pli komik kité komik ka alé asou "latè Bondié-a" (kon Man Dèdet, fanm-mayé Ti-Sonson, enmen di).

   Sé jou-tala yo ka vréyé bon vokal davwè (parce que) ni an sosiété an Fwans ka fè piblisité pou fè Bétjé-Fwans vini viv atè Matinik. Piblisité-tala ka prézanté ti lilet Emé Sézè a kontel an paradi toubannman : ni soley tout lanné-a (bagay ki pa vré pies !), ni plaj ki pli bidjoul (joli) ki ta Rio de Janeiro a, ni an manniè viv ki pas dekdek (stressé) kon adan Lamè-Patri ek sa ki pli bel ankò, sé ki ou pé trapé an travay san pies kalté tjak (problème). 

   Baboul (mensonge) ki la mé sa titak nowmal pis tout piblisité, kisiswa sijé-a i ka palé a, toujou ka ba moun baboul alé-pou-viré.

   Mé, an ti keksion ka tijé (jaillir) lamenm adan kabech-nou : poutji Matinitjé, ki fwansé, ka wouklé (protester) aloski yo toujou voté pou sa rété andidan Larépiblik fwansé ? POUTJI ? Menm sé tala ki ka goumen kont lavi chè a ka palé'w di "La France métropolitaine", "la France hexagonale", "la Métropole" kisasayésa...(etc...) ek jis ni ki ka mandé viv menm-parey kon moun ka viv adan "les Côtes du Rhône". Yo lé ki bwet kamanbè a vann menm pri ki atè an Fwans abo (bien que) ni pasé 7.000 tjilomet ka séparé nou di la Fwans !

   Fok an lè Matinitjé sispann fè kon timanmay toubannman.

   Yo pé pa kont lotonomi kou-koupé, kont lendépandans épi nan menm balan-an, vréyé labou davwè konpatriyot blan yo lé vini viv atè Matinik. Sa pa lojik pies ! Sé an konpowtasion timanmay gaté ki la. Sézè li-menm té kriyé sa an konpowtasion "mandiannè ki wototo". Mo-tala, "wototo" lé di "awogan". Dayè, yo sitelman fwansé ki yo pa ni pies kalté respektasion ba lang-yo, kivédi kréyol, ki yo ka déchèpiyé (réduire en miettes) dépi yo wouvè bouch-yo pou palé'y. An pep ki pa ni pies respektasion ba lanng-nennenn li (langue materelle) sé an pep ki za pati pa tet. Sé an pep ka fouyé pwop fos-li !

      NB. Ofet, yè, Sent-Lisi gloriyé (célébrer) 46è lanniversè lendépandans-li. Adan ti lilet-tala pa ni pèsonn ka djélé anmwè davwè ni twop Blan ka vini lakay-yo !

Connexion utilisateur

Commentaires récents