Ti péyi Matinik-tala komik kité komik ka alé. Moun rayi Blan, yo ka di ki sé boug-tala ka anvayi péyi-a, ki yo ka pwan'y anlè yo, ki tout travay ki bon sé ba sé mésié kisasayésa...
Yo pa ka janmen mandé kò-yo poutji nan péyi Sent-Lisi, Babad oben Grinad, ou pa ka wè pies manifestassion épi pankat ki matjé "Péyi-a pa ta yo, sé ta nou ! Bétjé déwò !". Ou pa ka wè sa matjé non pli asou pies masonn lavil adan sé péyi-tala. Yo pa ka janmen pozé kò-yo keksion asou rilasion ki ni ant, pa ekzanp, zafè yo voté "AWA" a 80% adan an éleksion ki té ka pwopozé yo an ti zinzing lotonomi ek tilili Bétjé-Fwans lan ki ka débatjé atè Matinik la.
Kon yo ka di an fwansé, Matinitjé lè bè-a, lajan bè-a ek bonda fèmiez-la !
Men, sé pa anni Blan yo rayi : yo ka mété imigré sent-lisien, ayisien ek panyol adan menm sak-la abo sé moun-tala sé Neg ek Milat kon nou menm. Hé-hé ! Lot jou-a, yo mété...Afritjen asou lis-la tou. Té ni an grand lafet piblik ki minisipalité Ans-Dalé té òganizé ek an vandè dlo koko té sòti jik Sen-Piè pou sa vann machandiz-li. Vandè-a té mandé laminisipalité ba'y an lotorizasion vann dlo koko'y, mé i pa rivé trapé'y. Sa pa opozé'y vini Ans-Dalé kanmenm abò kanmiyonnet li chajé épi koko ek ka vann dlo koko'y men an anployé mininisipal vini ora'y pou di'y ay vann an lot koté davwè i pa té ni lotorizasion. Anployé-a pa janmen di'y pa vann dlo-koko'y okontrè di sa lé rézo sosio rakonté, men ay fè sa an lot koté.
Ni an vidéo ki sirkilé éti yo ka wè anployé-a ek vandè-a ka diskité. An lè, vandè-a mandé'y non'y ek anployé-a di an non ek an prénon...afritjen. Adan an batzié, lé rézo sosio koumansé vréyé bon labou pou dékalé laminisipalité Ans-Dalé : "Zot ka anboché étranjé ! Zot pa ka pèmet Matinitjé défann kò-yo aloski ni bon chomaj nan péyi-a ! Bann isalop ki zot yé !". Sa té ké lojik si dépi yonndé lanné Matinitjé pa té ka défini kò-yo kon Afritjen, kon moun ki jis pli Neg ek pli Afritjen pasé pèsonn.
Es sé moun-tala sav ki adan dives péyi l'Afrik ni anchay Matinitjé ka travay san ki yo vréyé labou anlè yo ? Menm manniè ki ni anlo Matinitjé ka viv ek travay an Fwans tou. Goumen pou Matinik vini an jou an péyi ka woulé asou pwa kò'y pa ni ayen pou wè épi an zafè koulè lapo, an zafè ras oben an zafè orijin. Apiyé asou an kouyonnad kon sa sé ritadé jou-a éti nou ké vini an pep ki doubout ek ki majè.
En 2035 ,la Mque sera française depuis 4 siècles révolus. Lire la suite
Un "castré" qui gère 8 milliards de dollars ? Lire la suite
Vous avez remarqué le nombre de Nègres-prétextes dans les pays arabes ?
Lire la suite
...21è siècle ou quoi ?
Lire la suiteAttention Césaire n'a pas réagi par rancoeur, mais par lucidité.
Lire la suite
70% veulent affamer gaza, ils ont de l'espoir, comme leur collègue nazi.
Lire la suite...de vive voix. Lire la suite
Vous êtes sûrs que ce ramassis d'opportunistes qui cmopose Péyi-a a soutenu vraiment le RPRAC ? Lire la suite
Non le sud global, doit reprendre ses droits.
Lire la suite
Le Rpprac a fait le choix de créer son propre parti, le PLP. Lire la suite
Commentaires
EXTRATERRESTRES
Albè
26/02/2024 - 10:31
Si jamais des extraterrestres aterrissaient en Martinique, les autochtones de l'île aux fleurs les accuseraient aussitôt d'être responsables du chômage, de l'exploitation békée, du vieillissement de la population, d'avoir imposé le vaccin contre le covid, du trafic de drogue, de l'immigration clandestine, du génocidee par substiution etc...