LODÈ PWASON-FRI A ANNI FÈ WOWO PED TET-LI NET

 Manmay, vakans-la ja bout ! Fout i pasé vitman-présé lanné-tala. Mésié-danm !

 Érezdibonnè, Wowo rivé vini pasé dé simenn vakans épi manman'y avan i viré janbé lot bò-dlo pou viré koumansé djoubaké an septanm.

 I za mandé mitasion'y ek fè kisasayésa névènn ba la Sentviej men i poko trapé ayen. Anfinaldikont, i ka pran sa bien davwè i fini jwenn an manzel la i ka rété a ek i jaja'y toubannman. I pres pa té anvi pran avion-an pou désann Matinik pas tjè'y té ka raché davwè i té ka chonjé tout sé bon moman-an i pasé épi'y la pandan ankazaj-la : gadé latélé, jwé jé vidéo, fè manjé, kouté mizik, kisasayésa...

 Mi anvwala, lafen vakans rivé ek manman'y antouprann mennen'y restoran jòdi-a. Men, kon jòdi-a sé sanmdi, manman'y désann o marché ek midi za sonnen men i poķo viré pwenté bout nen'y.

 Kifè, Wowo ki té za fen kon an rat pa fè ni yonn ni dé. I anni sòti dèwo pas i té ka pran an lodè pwason fri dépi an moman. Anplis, lodè-tala té ka fè'y chonjé pwason fri granmanman'y lan. Lafwanch-vérité, tout moun té ka kriyé anlè sa davwè i té obidjoul kité obidjoul ka alé. 

 Kidonk, sa té ka fè pasé ven lanné i pa té pran an bon lodè kon sa. 

 Lè i bien gadé, i wè lodè pwason fri a té ka sòti lakay vwazin-lan kivédi kay Man Anita. Kidonk, i pa fè ni yonn ni dé ek i alé gadé sa tibwen pli pré. 

 I lonjé tet-li pa finet-la ek i wè kisasayésa pwason fri adan an bidim zasiet, men i pa wè pèsonn. 

 Alos, an lidé anni sòti an tet-li : " Si man volè yonn flap-flap, Man Anita pa key janmen wè sa. Anplis, man ka pati denmen bomaten ek sé dénié chans-mwen ki la "

 Ki di ki fet, Wowo pa katjilé plis ek i anni rantré kay wazin-lan pa finet-la ek i antouprann pasé an bidim pwason fri anlè'y. Manmay, i té bon, dann ! 

 Kifè, i té za ka jis katjilé pou manjé an déziem épi i anni tann : 

 " Souriez, vous êtes filmé ! Krakrakra ! "

 Apré sa anpil moun kartié-a, anni rantré épi esmartfòn-yo pou pwan foto'y ek pou meté'y asou Enternet kivédi pou fè bon lafet épi'y. Menm manman'y té adan'y tou pas sé li ki té monté konplo épi Man Anita, wazin-li.

 Wowo té wont kité wont ka alé pas bouch-li épi lanmen'y té plen pwason fri ek tout moun té ka fè bon lafet épi'y. 

  Manman'y anni di'y kon sa douvan tout moun : 

  " Yich-mwen, man mandé Man Anita fè pwason fri lakay-li pou wè si ou té key pwenté bout nen'w pou volè sé pwason-fri a pas sé sa ou té ni labitid fè lakay granmanman'w. Man bien konnet ou pas sé mwen ki fè'w kivédi man sav ou toujou ni konpowtasion an moun yo fè mal épi pwason-fri dépi ou té timanmay. 

  Dayè ou toujou ka mété mwen adjenjen dépi ou ni lokasion ek apré ou ka mété mwen asou Enternet, alos jòdi-jou, sé wou ki pri an sa. Tout moun key mété'w adjenjen. Ek jis ti kopin-ou an ki pa lot bò-dlo a key wè tout zafè'w ! " 

Connexion utilisateur

Dans la même rubrique

Commentaires récents

  • Démographie : le monde arabophone dépasse le monde hispanophone

    Résistance

    MAMDIARRA DIAWARA

    19/04/2024 - 08:07

    Les Amérindiens ont résisté énergiquement à l'invasion qui leur était imposée. Lire la suite

  • Démographie : le monde arabophone dépasse le monde hispanophone

    Résistance

    MAMDIARRA DIAWARA

    19/04/2024 - 08:06

    Les Amérindiens ont résisté énergiquement à l'invasion qui leur était imposée. Lire la suite

  • Matinik à mourir de rire

    Véyative, jugez par vous-même...

    Frédéric C.

    18/04/2024 - 16:39

    ...voici le lien vers la déclaration sur Facebook de Péyi-a concernant le décès de Maryse Condé : Lire la suite

  • Démographie : le monde arabophone dépasse le monde hispanophone

    LES AMERINDIENS "DE SOUCHE"

    Albè

    18/04/2024 - 13:29

    ...ont été remplacés par des Européens, puis des Africains qu'ils avaient réduits en esclavage, m Lire la suite

  • Démographie : le monde arabophone dépasse le monde hispanophone

    J'adore la démographie.

    MAMDIARRA DIAWARA

    17/04/2024 - 23:10

    C'est une discipline trop marginalisée qui mérite néanmoins qu'on s'y interesse de près surtout a Lire la suite