Lé man lé sav, pa plis.

Térèz Léotin

Man pa ka vréyé ni woch, ni kout labalet, ni pies min asou pèsonn, men man pa ka di bravo nonpli. Lé man lé sav vréman, esplitjé mwen tibren.

Dépi yonn-dé tan, an « pwoptaj radikal asé fatal » la ka fet an manniè redmato, toupatou oliwon Matinik. Ansel labitid krazé-brizé-dépotjolé ka woulé toubannman pa isidan.

Lot jou a, la, moniman o mò Sentespri épi ta Twa Zilé a, pran fè ansa, kou-tala. Konsidiré « du passé faisons table rase », akwèdi chanté Lentènasional, la.

An moun pa blijé tonbé dakò épi manniè fè, é manniè wè kolonialis fransé, é man pé plis ki konprann sa. Men man lé sav poutji sé lé moniman fok razé ? Es pas sé ba la Frans sé solda a té pati goumen ? É menmsi sé bagay la Frans, es sé pa non moun-nou ki anlè’y ? Moun ki té la ka wouklé anba soufrans, ki fè yo chapé alé, kité péyi a. Es nou ka réyalizé fè yo pran, lè yo riské lavi yo, dézobéyi Wobè, Soren ki té la ka fè sa Itlè ka mandé, ki fè yo pati an disidans, pati lotbò péyi, adan an ladjè éti pwop fanmi-yo, pwop fanmi-nou, pran bon fè anba lanbargo antan Wobè a ? Yo dézobéyi ! Pou lépok la, sé pa té ralé chez.

Manniè sa ka alé laa, ka sanm pa kay rété pies mak, ni tras moniman éti non moun, ki ped lavi yo padan ladjè, enskri, menm pou nou sé pozé kònou kèsion, é fok nou pozé kònou kèsion. es fok nou viv san gadé adan rétwovizè lèpasé pou nou wè kimoun nou yé, kouman listwè-nou fet, koté nou sòti,  es fok viv san gadé-wè éti nou lé alé ?

Nou pa ni asé tras mémwè-listwa péyi-tala (karayib, neg, zendien,) pis yo pies la, ki pran bon fè, pa matjé liv.

Es sé lè nou mété tousa énerji pou brizé-krazé, tizizing lan nou trapé alavol la, (menmsi i kritikab) - « sa listwè kité ban nou dan lézarchiv, kondi Mona » - es sé sa ki ké sèvi-nou bétji pou nou maché dwet ?

Es lénerji-tala pa té kay pi pòtalan pou vini plen sé twou a ki rété vid laa ?

Wi nou ni dwa pozé kònou kèsion pou nou pa vini an péyi désérébré, pas vréman vréman, plen sé twou a, sé la tout goumen an yé, é sé la konba a pi red.

Nou tout pa blijé dakò épi lé Fransé, men Matinitjé ki ba lavi yo pou an lidéyal - yo konprann ki té bon - es nou pa andwa respekté mémwè sé moun-tala ?

Es pas nou pa dakò épi la Frans, nou ni dwa dérespekté mémwè moun-nou ? Es nou pa ka fè yo mò pliziè fwa, lè nou ka vini asazinen non-yo, ki matjé asou sé moniman o mò a ?

An péyi bouzwen lantant ek solidarité tout yich-li.

Man la ka wè ayen ki marto, biren, baramin, bagay ki ka détwi, dékalaminé, razwayé, dépotjolé. Men éti triyel pou konstwi yé ? …. A ki moman nou jenmen tiré tranka* ? (Le « tranka » expression créole qui annonce l’emplacement précis de l’ouvrage et le début du chantier.)

Térèz Léotin

Connexion utilisateur

Commentaires récents