Ni anchay moun ka fè an patjé bagay adan ti péyi Matinik la

      Lè ou fè tan wouvè radio'w oben télé'w, lè ou jété an zié asou sé nichtwel (rézo) sosial la atè Matinik, ou sé di sé anni ladjè épi dézod ki ni tout lasent-jounen.

      Lè ou fè tan wouvè radio'w oben télé'w, lè ou jété an zié asou sé nichtwel (rézo) sosial la atè Matinik, ou sé di sé anni ladjè épi dézod ki ni tout lasent-jounen.

       Tala ka dépotjolé an estati, lot la ka jouré manman an adversè politik asou whatsap oben Fesbouk, an lot ankò ka maré an chenn alantou ren an mè konsidiré nou té nan lépok lestravay toujou. Kisiswa koté-a ou gadé a, ou sé di pep Matinik la anni vini dekdek toubannman.

        Mé sé an lérè ki la, an bidim lérè. San vréyé lavwa, san fè pies kalté tanbi, ni an patjé moun, ki granmoun ki jenn, ki vet ki matrité, ki nonm ki fanm, ki ka débat pou sa vréyé ti tet zépeng Matinik nou an douvan. Sé moun-tala, sé média-a pa ka djè palé di yo malérezman ek nouvo ribrik MONTRAY tala, éti non 'y sé "BRA POU NOU ALE", fet pou sa valorizé tou sa sé moun-tala ka fè kisiswa adan lagrikilti, latjuizin, laliwonday, lartizana, lakilti kisasayésa...

         Nou pé ba pliziè kontel (ekzanp) bagay ka fet ek ki obidjoul pou divini Matinik : zafè kafé a éti an trantenn agrikiltè ka viré-planté a épi plan kafé éti De Clieux té mennen-vini an 1720. An gwo konpanyi enpowtasion kafé péyi Japon ka ba Pak Natirel Matinik an bel pal pou sa vréyé douvan sa yo kay kriyé "Café Excellence Martinique". An kafé ki ké vann dis fwa pli chè asou marché mondial la. Ni zafè ridémaraj kilti kako-a tou pis an tan lontan, nou té mapipi adan sa. Ni krey-moun (asosiyasion) ki ka bat pou sa pwopté fonfonn lanmè Matinik ek ki ka tiré lo kochonni-a nou ka voltijé adan'y lan : woul loto, chez, saché plastik kisasayésa..., bagay ki ka toufé sé pwéson-an ek ka dékalé lavi anba lanmè anmizi-anmizi.

          Sé dayè davwè nou pa ka pòté anlè sifizanman sé kalté inisiativ-tala ki ka fè nou kwè ki Matinik sé an péyi ki ni ayen ki ladjè ek dézod andidan'y. Nouvo ribrik-tala fet pou pèmet nou bokanté larel. Nenpot moun ki lé palé di an inisiativ entérésan pé vréyé an artik ba nou pou sa palé di'y : montraykreyol@gmail.com

           Bra pou nou alé !

Connexion utilisateur

Commentaires récents

  • L'immense solitude du peuple kanak

    IL EST, HELAS VRAI...

    Albè

    19/05/2024 - 22:49

    ...que les 2/3 de la population mondiale vit dans "l'hémisphère nord", notion qui, du point de vu Lire la suite

  • Ces "nationalistes" qui demandent à la justice française d'annuler...

    OSS 07...

    Frédéric C.

    18/05/2024 - 14:05

    ... vous êtes académicien? Lire la suite

  • ROMANCIERES CARIBEENNES FRANCO-CREOLOPHONES : LES 25 LIVRES INCONTOURNABLES

    Marie Vieux-Chauvet

    Albè

    18/05/2024 - 06:44

    Je l'ai découverte il y a peu. Lire la suite

  • Question à l'oral du Bac : "Pourquoi n'y a-t-il pas de...

    Pipeau ?

    oss07

    17/05/2024 - 20:28

    Ainsi, ce truc de "migrants" dont les grands médias nous farcissent la tête, serait du pipeau.
    Lire la suite

  • Question à l'oral du Bac : "Pourquoi n'y a-t-il pas de...

    Je ne dis pas bizarre.

    oss07

    17/05/2024 - 14:23

    "Pourquoi n'y a-t-il pas de Noirs et d'Arabes en Pologne ?", est-il demandé.
    Lire la suite