Artik-tala pa fet ba jenn Matinitjé ki blijé pati. Ki blijé janbé dlo pou gadé-wè es Laba-a yo pé jwenn an travay sérié olié yo rété isiya ka fè ti djob pou lanmonné-kod (clopinettes).
Sa red, sé menm an raché-tjè lè zot wè an moun pa ni dot solision ki maré patjé'y, ladjé lafanmi'y ek pati viv adan an lot péyi. Menmsi péyi-tala sé La Fwans ek nou pa ni poblem pou ay koté-tala kon sé Afritjen-an ek sé Arab-la ni. Ni apochan (environ) 4.000 jenn Matinitjé ki ka janbé dlo chak lanné ek dépi tan-an, sa ka fè an bon patjé moun, soutou ki laplipa adan yo pé ké ni pies kalté chans déviré nan péyi-yo, sof lè laritret ké rivé. Sa ki pli red la sé ki bon enpé anpami sé jenn-tala ki blijé chapé a ni diplom oben ni tjek fòmasion adan an sektè teknik. Sé pa jenn gason ek jennfi ki bandonnen lékol ek pèdi davwè fanmi-yo pa té ni monyen ba yo an pal (aide).
Sé pa ba yo nou fè tan matjé artik-tala.
Artik-tala sé ba jenn moun ki pa blijé pati-kité Matinik. Yo ni lafanmi, yo ni diplom, poch-yo pa ni kourandè, délè yo jis ni an loto ki ta yo. Men, yo ka touvé ki "Matinik two piti" ba yo, ki "Moun Matinik ni lespri ki two fèmen", ki sisi ki sila. Katégori jenn moun-tala ki ka désidé janbé dlo a, sé apochan 30% sé 4.000 jenn-lan Matinik ka ped chak lanné-a. Kidonk sé anlo menm ! Nou pa lé di ki an jenn manmay pa andwa ay wè dot péyi, ki fok pa i vréyajé, dékouvè dot pep ek dot kilti. Lanvi-tala toutafetman nowmal ! Sa nou lé di sé ki laplipa sé jenn-tala pa ka katjilé asou divini-yo ek pa ka pòté mannev pou sa paré déviré-yo.
Davwè (parce que) pati sé an bon bagay, men sé déviré-a ki tout.
Lè ou chapé andéwò Matinik, fok ou za sav pou konmen tan, ki sa ou lé fè Lot-Bò a ek soutou ki sa ou prévwè pou sa déviré bò kay-ou. Prévwè ki lanné tou. Si zot wè sé jenn -tala, ki pa blijé pati a, pa katjilé asou sa, ki sa kay fet ? Ki sa ki za ka fet dépi lanné épi lanné ? Enben, moun ki pa Matinitjé ké débatjé Matinik, ka débatjé Matinik, di tout kalté péyi (l'Ewop, l'Afrik, Magreb kisasayésa...) ek yo ké/yo ka pwan plas Matinitjé. Mi sé sa ka woulé la-a dépi tibwen twop lanné ! Ek pa kwè sé anni (seulement) moun ki fonksionnè. Sé moun ki enfòmatisien, ki reskonsab sipèmarché, ki plonbié, ki élektrisien, ki doktè, ki enfimiez, ki sikrétez kisasayésa (etc...).
Nou pa lé di ki moun-andéwò (étranger) pa ni dwa vini Matinik ek désidé viv nan péyi-nou an. Sé pa sa ki nan lidé-nou pies toubannman ! Sa nou lé di sé ki anmizi-anmizi nou ka ped jenn moun, ka ni sektè ki mantjé travayè ek oblijéman (obligatoirement) sé moun-lan ki chwézi enstalé kò-yo Matinik la ka pwan sé métié-tala. Lè yo fè sa, yo ka opozé jenn Matinitjé déviré Matinik. Menm lè zot wè sé jenn Matinitjé-tala ni tjek fòmasion oben kalifikasion ki wototo (de haut niveau).
Pou bout, fok sé jenn Matinitjé-a ki pa té blijé pati a pa janmen bliyé ki konpatriyot-yo ki té blijé pati a, sé atè Pari oben alantou Pari (adan sé banlié-a) yo ké pasé tout lavi-yo jik lè laritret.
Ki Matinitjé ki enmen pwan métwo tou lé jou ? Pies adan yo...
...J'avais explicité cette hypothèse. Lire la suite
Y : Yenyen.
L : Lapia.
M : Makak.
Ce bon Aryen, en bon (ancien) flic qu'il est cherche à foutre la merde en impliquant un certain K Lire la suite
...une "Révolution sociale", mais au contraire une CONTRE-RÉVOLUTION SOCIALE : liquidation des sy Lire la suite
Le fascisme est une idéologie qui prône la révolution sociale ,le culte du Chef absolu (Hitler ,M Lire la suite
...LE NON-EVENEMENT, espère de négro-facho ! De bon Aryen ! Lire la suite
Et alors : Il y a bien des Afro-Français et des Afro-anglais ministres ,des Afro-américains secré Lire la suite
...que la Droite martiniquaise avait le pouvoir de s'opposer à l'effondrement de l'économie sucri Lire la suite
Notre cousin caribéen et voisin de Ste Lucie, Arthur Lewis, prix Nobel d’économie 1979 a démontré Lire la suite
...peut-être êtes vous le petit flic évoqué par Albè: sait-on jamais avec les pseudonymes polyval Lire la suite