Artik-tala pa fet ba jenn Matinitjé ki blijé pati. Ki blijé janbé dlo pou gadé-wè es Laba-a yo pé jwenn an travay sérié olié yo rété isiya ka fè ti djob pou lanmonné-kod (clopinettes).
Sa red, sé menm an raché-tjè lè zot wè an moun pa ni dot solision ki maré patjé'y, ladjé lafanmi'y ek pati viv adan an lot péyi. Menmsi péyi-tala sé La Fwans ek nou pa ni poblem pou ay koté-tala kon sé Afritjen-an ek sé Arab-la ni. Ni apochan (environ) 4.000 jenn Matinitjé ki ka janbé dlo chak lanné ek dépi tan-an, sa ka fè an bon patjé moun, soutou ki laplipa adan yo pé ké ni pies kalté chans déviré nan péyi-yo, sof lè laritret ké rivé. Sa ki pli red la sé ki bon enpé anpami sé jenn-tala ki blijé chapé a ni diplom oben ni tjek fòmasion adan an sektè teknik. Sé pa jenn gason ek jennfi ki bandonnen lékol ek pèdi davwè fanmi-yo pa té ni monyen ba yo an pal (aide).
Sé pa ba yo nou fè tan matjé artik-tala.
Artik-tala sé ba jenn moun ki pa blijé pati-kité Matinik. Yo ni lafanmi, yo ni diplom, poch-yo pa ni kourandè, délè yo jis ni an loto ki ta yo. Men, yo ka touvé ki "Matinik two piti" ba yo, ki "Moun Matinik ni lespri ki two fèmen", ki sisi ki sila. Katégori jenn moun-tala ki ka désidé janbé dlo a, sé apochan 30% sé 4.000 jenn-lan Matinik ka ped chak lanné-a. Kidonk sé anlo menm ! Nou pa lé di ki an jenn manmay pa andwa ay wè dot péyi, ki fok pa i vréyajé, dékouvè dot pep ek dot kilti. Lanvi-tala toutafetman nowmal ! Sa nou lé di sé ki laplipa sé jenn-tala pa ka katjilé asou divini-yo ek pa ka pòté mannev pou sa paré déviré-yo.
Davwè (parce que) pati sé an bon bagay, men sé déviré-a ki tout.
Lè ou chapé andéwò Matinik, fok ou za sav pou konmen tan, ki sa ou lé fè Lot-Bò a ek soutou ki sa ou prévwè pou sa déviré bò kay-ou. Prévwè ki lanné tou. Si zot wè sé jenn -tala, ki pa blijé pati a, pa katjilé asou sa, ki sa kay fet ? Ki sa ki za ka fet dépi lanné épi lanné ? Enben, moun ki pa Matinitjé ké débatjé Matinik, ka débatjé Matinik, di tout kalté péyi (l'Ewop, l'Afrik, Magreb kisasayésa...) ek yo ké/yo ka pwan plas Matinitjé. Mi sé sa ka woulé la-a dépi tibwen twop lanné ! Ek pa kwè sé anni (seulement) moun ki fonksionnè. Sé moun ki enfòmatisien, ki reskonsab sipèmarché, ki plonbié, ki élektrisien, ki doktè, ki enfimiez, ki sikrétez kisasayésa (etc...).
Nou pa lé di ki moun-andéwò (étranger) pa ni dwa vini Matinik ek désidé viv nan péyi-nou an. Sé pa sa ki nan lidé-nou pies toubannman ! Sa nou lé di sé ki anmizi-anmizi nou ka ped jenn moun, ka ni sektè ki mantjé travayè ek oblijéman (obligatoirement) sé moun-lan ki chwézi enstalé kò-yo Matinik la ka pwan sé métié-tala. Lè yo fè sa, yo ka opozé jenn Matinitjé déviré Matinik. Menm lè zot wè sé jenn Matinitjé-tala ni tjek fòmasion oben kalifikasion ki wototo (de haut niveau).
Pou bout, fok sé jenn Matinitjé-a ki pa té blijé pati a pa janmen bliyé ki konpatriyot-yo ki té blijé pati a, sé atè Pari oben alantou Pari (adan sé banlié-a) yo ké pasé tout lavi-yo jik lè laritret.
Ki Matinitjé ki enmen pwan métwo tou lé jou ? Pies adan yo...
A force de défendre la blanchitude tu finiras par être recruté par l'équipe de Teddy Judoka ! Lire la suite
Pour ce salopard blanc ayant tué un Arabe ,pas de pointillés ,pas de prénom seulement ,pas simple Lire la suite
...t'oblige à regarder des sites-web comme Fondas Kréyol qui ne correspondent pas à tes lubies ! Lire la suite
Dans le cadre d'une opération contre l'orpaillage clandestin ,la Guinée vient d'expulser manu mi Lire la suite
...Kévin T...et de tous les racistes et fachos de France, de Navarre et de Gaule.
Lire la suiteOlivier Jean-Marie vient de dire de manière très mesurée et courtoise ce que ressentent certains Lire la suite
...c'est EXACTEMENT PAREIL ! Lire la suite
Le Mali dont est originaire la famille de B.Bagayoko (né à Levallois -Perret ....pas à Bamako !!! Lire la suite
...si les immigrés de pays bombardés par l'Occident ont aujourd'hui des enfants qui deviennent de Lire la suite
Je suis obligé d' expliquer mot à mot mes commentaires, vu la compréhension obtue de certains . Lire la suite