Yo ké espitjé nou ki sé "sitiasion kolonial Matinik" ki lotè si zot wè nonm ka ba fanm kou ek délè, ka jik tjwé yo. Yo ké touvé tout kalté leskiz ba konpowtasion nonm Matinik dépi yo trapé tjek poblenm épi an fanm.
Man, abo di abo fè, PA NI PIES KALTE LESKIZ !
Dabò-pou-yonn, sé pa anni nonm klas popilè ka aji kon sa : ni anlo gwotjap ek titjap ka fè madanm-yo an patjé méchansté tou lé jou. Davwè sé pa kout tjok selman ka dérayé lavi fanm. Sé kout tjok sikolojik tou ! Sé minas, sé chantaj, sé salopté, sé rifizé ba lajan pou timanmay lè yo divòsé, san menm palé di boug ki ka rifizé rikonnet yich-déwò yo.
Nonm Matinik pa ni pies leskiz pou sé konpostasion moudong tala.
Frantz Fanon té ékri ki "Ni plis pontalon ki nonm an péyi Matinik". I té ka palé di kaponnri nonm douvan Bétjé ek Blan-Fwans. Sa vré ! Men, fok nou rivé admet tou ki sé pontalon-tala sé pontalon ki séléra épi pwop fanm-yo.
Fok nou sispann épi sa net-é-pwop si zot wè nou lé vansé titak adan ti péyi-tala !
...et apprendre. Lire la suite
A mon humble avis un site-web n'est ni une bibliothèque ni une annexe de Google ou de Wikipédia, Lire la suite
...les références PRÉCISES des organes de presse et/ou ouvrages dont les textes racistes négropho Lire la suite
...en créole est indispensable, même si ça paraît difficile puisque nous avons tous été "alphabét Lire la suite
...mon "boulon en moins" vous remercie.
Lire la suite