Woch-la

Jid

Manmay, mwen kréyol, man ké palé zot di an pratik bililik éti anlo moun fè sik sirtou pou jenn manmay. Pratik séléra tala, fè ki jik jòdi nou ka méfié nou, kon chat pè dlo fret, di kisiswa frè-nou, sè-nou, fanmiy-nou ek zanmi nou.

Pas sé sa ki té ka fet. Lang Fransé-a té té telman fò, lè i wè sé moun an té simié nou pasé’y, i manigansé an jes an bèn, mé plen méchansté ek ipokrizi.  I fè direktiman kon chien-an éti pa té sa pran chat-la ki té rivé monté dan an piébwa. I di man ké pran’w, menm asou lodè lè ou ka fè lié’w. Kidonk sé bien pou sa chat ka kouvè fonksion’y.

Mé tousa pou man di zot, lang Fransé, ki ni yo fò, anboché yonndé rapòtè, sousèkè, pou véyé lè anpami nou, nou té ka noz sèvi zépon natirel-la. Pas lé zotorité té défann nou sèvi’y, sirtou lè nou té lékol. Mé ousédi, sé lè ou défann an moun fè an bagay, i ka chaché fè’y ankò plis. Sé épi zépon natirel-la, nou té ka santi nou sé nou menm. Sé pou sa dépi nou té lwen, sa té ka opozé nou palé ek sèvi lang nou. Nou pa té ka abizé mé nou té ka anmizé kò-nou épi bel lang-tala.

Epi lé jouda, larmé sousèkè, létjip rapòtè té koumansé pòté mannev.

Lè yo té anpami nou ek yo té tann son zépon natirel-la ka woulé nawflaw ek gra épi épé, yo té ka ba nou an ti-kado. Mé sé té an kado prézonnen : woch-la !

Woch-tala sa nou té ka fè épi’y ?

Sé pa épi an sel, nou té pé bati an kay !

Sa vré, nou té pé sèvi’y pou tjwiyi an bel mango oben féré an chien méchan. Nou té bien mélé épi’y pas, si alafen simenn lan, nou té ni’y an lanmen-nou toujou, yo té ka pasé nou an katpitjé.

Ni adan nou ki té soufran ek sirtou té ni konsians vié jé-a té ka alé la-a. Nou té ka rapòté’y ba jérè-a. E kom lapey, sa nou té ka trapé ek risivrè, sé an ben bwa.

Ni adan ki té manfoupamal, pas yo té ja mouyé yo pa té pè pisé.

Mé ni anlo éti té kapon, akondi pawol-la « kapon viv lontan », épi kou pa soup. Yo té ka véyé vitman anlot anpami nou éti té sèvi zépon natirel-la. Yo té ka dénonsé’y, palé mal di’y, rapòté bétiz anlè’y, anfen pou tout an fini, yo té ka débarasé kò-yo di woch lou tala. Yo té ka ba anlot moun yo té tann bri bel lang kréyol-la, sòti an bouch-li.

Mi konsa poveb-la dwé rivé asou latè ek yo di « konplo neg sé konplo chien ».

Mi konsa tou, an brital malkadi tonbé anlè nou. Nou pa ka fè pèsonn konfians, menm kò nou, nou pa ka fié’y. Nou tout sav, dépi ou pa ni konfians an kò’w, pas sé lespri kò ki met kò, menm lonbraj-ou pé fè’w pè ek pété kouri alakous.

Eben woch-tala, nou pé di nou pran an kout woch an mitan tet, an lespri, anlè tout kò-nou. Fok nou sispann sa, kaskod épi sa, fini épi sa pou nou gadé kò-nou, gadé zépon natirel-la, ek pa wont sèvi’y pou palé.

Yo fè nou kwè sé té bagay vié-neg soubawou bwa mitan, éti pa té pé permet nou « évolié », swadizan……. Mé fok nou pa kwè yékrik-tala. Tout lang sé lang. Pa ni gran-lang épi ti-lang menmsi ni lang ki vié pasé dot.

Manmay, zafè woch-tala dékalé nou akondi woch drog jòdijou. Annou sispann dénonsé sa ka sèvi zépon natirel-la. Dot kriyé pratik bililik tala, « délasion » ében sa ja fè nou asé mal konsa.

Jòdijou annou viré sèvi lang kréyol nou. Pas sèpan pa ka maché san kok-li. Kok pé pa goumen san zépon’y, menmsi ni zépon artifisiel. Kidonk an moun pé pa viv san lang-li. E lè ou ni chans sèvi dé, fok pa yo opozé’y palé’y.

Jòdi lè yo ba nou an woch, annou pa ba anlot-li, mé annou gadé’y pou bati prop kay-nou, adan anlot sosiété solidarité épi lanmou

 

Jid

Connexion utilisateur

Dans la même rubrique

Commentaires récents

  • L'Anglais qui proclame "Stop aux bateaux de migrants !"

    Vas-y Rishi ,continue tu tiens le bon bout !!

    MAMDIARRA DIAWARA

    25/04/2024 - 19:43

    N'écoute pas ceux qui hurlent que PARCEQUE tu es d'origine indienne tu DOIS FORCEMENT être pour l Lire la suite

  • Matinik : lajistis an bilikik mistikrik

    REDIRE

    Albè

    25/04/2024 - 07:37

    A quoi bon redire ce que j'ai expliqué dans mon post et qui contredit totalement votre premier po Lire la suite

  • Matinik : lajistis an bilikik mistikrik

    Durée des présences et absences.

    Edouard

    24/04/2024 - 22:39

    L'article parle du départ de 4.000 jeunes autochtones par an, avec concomitament l'arrivée de 4.0 Lire la suite

  • L'arrière-grand-père maternel de Joan Bardella était...algérien

    VU LE NOMBRE DE...

    Albè

    24/04/2024 - 18:19

    ...dénonciations d'agressions sexuelles de femmes françaises et européennes contre leurs parents Lire la suite

  • Matinik : lajistis an bilikik mistikrik

    ILS NE SONT PAS COMPTABILISES...

    Albè

    24/04/2024 - 18:11

    ...ces retraités non-locaux dans la population marrtiniquaise pour la simple raison qu'ils passen Lire la suite