Anmizi-anmizi, Matnik ka sòti anba jouk pétwol-la

Rubrique

       Sé atè lavil Sen-Piè ki EDF fini konstwi an sentral fotovoltaik.

       Kivédi an sikti (structure) ki ka pèmet péyi-a anmwennzi (diminuer/to diminish) jouk-la éti pétwol-la ka mété anba goj-li a. Nou ka mennen-vini twop pétwol pou nou fè lektrisité ek loto maché. Pli mové ankò : pétwol-tala sé pa bò lakay-nou i sòti men nan vitjoumakwenn (à perpète-les-oies/very far away) pis sé bato ka chayé'y dépi an péyi éwopéyen yo ka kriyé la Nowvej. Bato-tala ka pwan pasé dé simenn pou débatjé asou pò Fodfwans lan aloski si zot wè i té ka provienn di Trinidad oben Bénézwel, i té pwan anni (seulement/only) 3 jou ! 

      An santral fotovoltayik ka itilizé limiè soley-la ki i ka rékipiré épi panno ki fet pou sa.

      Adan an péyi ki ni sitelman soley kon Matinik abo (bien que/although) tibwen twop lavalas (grosses pluies/showers) ka tonbé dépi yonndé lanné palakoz dégrennay (dérèglement/change) klimatik la, sa pa nowmal ki nou pa ka sèvi épi lénerji pres gratui-tala. Sa pa nowmal pies toubannman ! Kidonk, atè Sen-Piè, ni an dézienm santral ki koumansé maché. Sa ki bel sé ki yo pa pwan an tè agrikol pou mété'y, mé an koté éti lè Lamontay Pèlé té déblozé (exploser/to explode) nan lanné 1902, i té fè an laglisad lav (coulée/lava flow). Sé an koté éti yo ka kriyé Koulé Blanch pa anwo Sen-Piè. Ni 6.500 panno ki enstalé, bagay ki ké pèmet apochan (environ/around) 7.500 moun trapé lektrisité.

      WOULO-BRAVO ! 

Connexion utilisateur

Commentaires récents