KOVID 19 LA MI MOVÉ SIJÉ 

Hugues BARTHELERY

Asou manniè'y ek asou lè'y, viris kovid 19 la pati pou ratibwazé tout neg Matinik. Pou an majorité Matinitjè koronaviris-la ké disparet menm manniè i rivé a. Malérezman sé kwè yo kwè sa! I koumansé dépi 2019, i ka kontinié ba nou gaz alé-viré jik jòdi. Lanné 2021 ka fini é i la toujou ka fè nou chi..., ka ponmlen, ka balvènen toupatou, blijé nou kontinié pwotéjé nou épi vaksen, épi mas, épi jel, épi jes-pangad. Nou plen épi'y. Nou za pran an doz, dé doz épi yo ka mandé nou atjelman pran an twaziem doz. Man pa ka wè ki manniè sa pé fini pas ni an patjé moun pli doktè ki doktè ki ka frennen a dé pié pou opozé moun pran vaksen. Enfirmié Gwada ka fè plis dézod ki nou, men yo malen pasé nou, yo za ni 80% moun vaksiné, alos ki sé 40% selman anpami sé ta nou an ki vaksiné. Oben sé nou ki pli brav, oben sé nou ki pli kouyon, oben sé nou ki pli fouben. Sé poutji, lè nou konprann i ka chapé, i ka mofwazié ( muté) pou riparet ankò pli mové. Sa pa paré pou fini pies.

Nou pasé an primié vag, an déziem vag, an twaziem vag é atjelman nou adan an katriem vag ki pòkò menm fini ki za ni an sentjem vag ka pwenté nen'y. Viris-la ka fè yoyo konsi i lé fè an zwel-séré épi nou. Anpil moun anvi ladjé kò yo ek di anni kité misié fè zafè'y. Zafè kò Ida !

. Man kouté tousa moun ka di adwet, agoch, ek man fini pa admet ki sé nou menm ki pa lé wè viris-la chapé. Sèten ka di pa fè ayen, i ké disparet tousel kon i vini. Dot ka di pran rimed razié, an ti dité lèmaten, an ti dité liwè, sa ké pwotéjé nou. Man menm tann yonn di, anni pisé adan lanmen'w ek pasé'y an fidji'w ou ké pwotéjé. Gouvelman limenm, ek pres tout doktè pa ka démod, yo di fok pran vaksen. Si Bazil pasé, ében sé zafè tjou mel ki pran plon ! Mwen, man pa dakò épi zafè pa fè ayen an. Fok fè kéchoy, an ti dité pa sifi, vaksen-an montré ki lè'w pran'y ou pa ka fè lopital, ou ni plis chans sové. Doktè mwen di mwen pran vaksen, man pa doktè, man pran vaksen, man pòkò paré pou monté la Galilé. Man za pran twa doz, é man za menm paré pou pran, kon chak lanné, vaksen kont lagrip.

Poutan tout bagay taa ka ban mwen katjil. Poutji tousa moun ek anpami yo an patjé enfimié, enfimiez, menm sèten doktè, ka rifizé vaksen-an ? Yo simié ped travay-yo, ped dwa vréyajé, ped dwa rantré adan sèten koté, pitet menm ped lavi-yo, pou yo pa pran an ti pitji ayen ditou asou bra. Man pa ka konprann. An kanmarad di mwen sé mésié ka frapé lestonmak yo douvan kovid-la, men yo ka pran kouri douvan ti pitji vaksen-an. Yo pa pè kovid-la, sé vaksen-an yo pè.

Ann atandan, viris-la ka gadé nou goumen, ka gadé nou fè dézod, ka gadé vakabon mété difé, ka gadé yo baré lawout, ka kouté yo kriyé o pli fò « libèté ...libèté...libèté » ek pofité lokazion pou krazé ek dékatiyé magazen. Es sé sa yo ka kriyé « libèté ». La nou ka alé épi sa?

An doktè ka ba moun vaksen di mwen, i rimatjé sé ayen ki blan ka vini vaksiné, neg pa ka vaksiné. Mandé yo poutji, yo ka di yo ka atann, men yo ka atann kisa ? Ében ki koronaviris-la disparet kon i rivé a... yo ké atann lontan.

Antouléka, asou manniè bagay-la ka alé la a, si an sentjem vag bien solid tonbé anlè nou, Matinitjè ké tonbé kon mouch. Neg ki pa lé vaksiné ké disparet é blan ki ka vaksiné ké rété pou pran laplas yo. Matinitjè pati pou chanjé koulè, yo ké vini blan.

Lè ou pa ka tann moun di sé an pis élektwonik yo ka mété anba lapo chak moun vaksiné pou pisté'y toupatou i alé, ou ka tann moun di vaksen an sé an pwézon, pou yo prézonnen moun. Si sa té vré, man ka mandé es moun té ké osi mové pou suiv chak moun ki asou latè épi an pis anba lapo'y ? Es sé moun an ki ka fè vaksen an lé fini épi laras moun ki asou latè ?

Connexion utilisateur

Dans la même rubrique

Commentaires récents

  • L’Enseignement martiniquais aux enseignants martiniquais ?

    POUR UNE SUPPRESSION RAPIDE DES 40%

    MAMDIARRA DIAWARA

    27/03/2024 - 19:00

    La suppression des 40% des enseignants non-martiniquais et martiniquais puis de tous les autres Lire la suite

  • Ces enfants qui ne sont pas morts sous les bombes...

    SANS VOIX

    Albè

    22/03/2024 - 08:15

    On ne peut rester que sans voix devant pareille vidéo. Lire la suite

  • L'incroyable Royaume-Uni ou le retour de bâton de l'Empire

    20 ANS

    Albè

    21/03/2024 - 08:33

    Cela fait plus de 20 ans que l'expression de "retour du bâton colonial" est utilisé par les analy Lire la suite

  • L'incroyable Royaume-Uni ou le retour de bâton de l'Empire

    Retour de bâton ?VOUS êTES SûR ?

    MAMDIARRA DIAWARA

    20/03/2024 - 11:25

    Je ne comprends pas l’utilisation de l’expression “retour de bâton” .C’est une tournure théorique Lire la suite

  • 5 bateaux de croisière d'un coup !

    LA VIDEO ACCOMPAGNANT CET ARTICLE

    Albè

    17/03/2024 - 09:42

    Même pour ceux qui ne comprennent pas l'anglais, la vidéo qui se trouve en bas de cet article est Lire la suite